Uvod

Cilj ove publikacije je da pomogne edukatorima odraslih da nauče da prenesu svoj rad na internet uz zadržavanje nivoa interakcije i obezbeđivanje visokog kvaliteta. Publikacija pruža uvid u inovativne digitalne metode i različite digitalne alate koji se mogu koristiti, zajedno sa detaljnim uputstvima kako edukatori mogu da ih koriste, gde da ih primenjuju, šta da izbegavaju i kako da reše eventualne izazove, što će značajno podići njihove kapacitete u digitalnom obrazovanju i pomoći im da se prilagode procesu digitalne transformacije.

Ova inicijativa se sprovodi u okviru projekta „Turning Digital“ – izgradnja održivog sistema za onlajn učenje odraslih u cilju razvoja veština, koji sprovode organizacije Business Innovation Programa, Connect International i Backslash, u okviru Erasmus+ KA210-ADU – Partnerstva malog obima u akcionom okviru za obrazovanje odraslih.

Prema podacima Eurostata[1], 2021. godine 95% mladih u Evropi koristilo je internet svakodnevno, dok ga je 64% mladih koristilo za učenje o različitim temama. Između 2019. i 2021. godine udeo mladih ljudi u EU koji su pohađali neki onlajn kurs porastao je 2,6 puta sa 13% na 34%.

Ove statistike ukazuju na to da mladi ljudi biraju internet za aktivnosti koje su se u prošlosti odvijale uživo. Globalni podaci pokazuju da oko polovinu studenata koji pohađaju univerzitet onlajn čine milenijalci (28-38 godina), jedna trećina pripada generaciji X (39-54 godine), a ostatak je podeljen između bejbi bumera (55-73 godine) i generacije Z (18-22 godine). Mnogi faktori utiču na odluku o ponovnom upisu u neki vid dodatnog obrazovanja, uključujući: usklađenost kurseva i obuka sa ličnim rasporedom (61%), zagarantovani ishod kod poslodavca (npr. povećanje plate) (59%) i mogućnosti za kvalitetno učenje na mreži i na daljinu (44%). Osam od 10 odraslih učenika zainteresovano je za onlajn učenje.

Odrasli učenici stariji od 35 godina pet puta češće odgovaraju da bi uvek radije izabrali onlajn časove, u odnosu na učenike koji su mlađi od 26 godina.

U okviru ovog projekta sprovedena je anketa među zaposlenima u obrazovanju. Može se zaključiti da, generalno, nastavnici i ostalo nastavno osoblje nemaju poteškoća u korišćenju digitalnih izvora za pripremu nastavnog materijala i celokupnog procesa učenja na daljinu. Najveći prostor za poboljšanje je evidentan u oblasti relevantnih teorija učenja i različitih metoda u planiranju lekcija/aktivnosti kada su u pitanju digitalni alati.

Takođe je potrebno unapređenje praćenja interakcije i komunikacije između učenika u procesu učenja na daljinu i mogućnosti saradnje sa kolegama pri realizaciji nastavnog procesa. Uopšteno govoreći, ispitanici navode da koriste digitalne alate kada naknadno procenjuju svoj rad. Ispitanici su bili edukatori odraslih iz različitih formalnih obrazovnih institucija i neki pružaoci neformalnog obrazovanja.

Postoji mnogo divnih interaktivnih alata dostupnih na internetu koji se lako integrišu sa drugim aplikacijama. Ali koje alate treba da izaberete za svoje učenike? Rezultati ankete pokazuju da velika većina ispitanika koristi skoro sve date platforme i alate prilikom kreiranja sadržaja i realizacije svojih aktivnosti. Tradicionalni alati kao što su Power Point i Moodle su i dalje najpopularniji, dok su najnovije aplikacije poput Padlet-a i Kuizlet-a manje poznate ispitanicima. Video sadržaj je posebno popularan i većina koristi pametne telefone i kombinaciju aplikacija za učenje i samostalno učenje.

Odgovori pokazuju da edukatori najčešće koriste digitalne alate za upućivanje učenika na hardver i softver za zadatke i davanje povratnih informacija. Takođe, većina ispitanika ocenjuje da efikasno organizuje aktivnosti u digitalnom okruženju, dok imaju poteškoća da održe pozitivnu atmosferu i tokom nastave.

Ova brošura bi trebalo da pomogne nastavnicima da donesu ispravne odluke o tome koje aplikacije najbolje odgovaraju njihovim različitim temama.